NE VGTIRAJ, NEPLASTIČNO REAGIRAJ! POKAŽI INICIJATIVU… NAPIŠI I DOJAVI KAKO BI TI RIJEŠIO/LA PROBLEM PLASTIKE U SVOJOJ VELIKOJ GORICI

Otpad nije smeće!

Otpad je odbačeni materijal, proizvod ili predmet koji se više ne upotrebljava, odnosno nije upotrebljiv u prvobitnom obliku.

Otpad je svaka tvar koju posjednik odbacuje, namjerava odbaciti ili mora odbaciti.  Gospodarski rast i rastuća potrošnja materijala i sirovina rezultiraju stalnim povećanjem količine otpada što predstavlja jedan od najvećih problema zaštite okoliša koji izravno utječe na ljudsko zdravlje i kvalitetu života. Današnje stanovništvo koje proizvodi sve više otpada nastavlja u istom pravcu i ništa ne ukazuje na skore veće promjene. Problemi sa odlagalištima otpada, zagađivanjem okoliša, troškovima odvoženja, sanacijama i otvaranjima novih odlagališta otpada su toliko narasli, da je stari način ponašanja i odnosa prema otpadu jednostavno NEPRIHVATLJIV !

Ipak, zahvaljujući tehnološkom napretku i razvoju ekološke svijesti, borba protiv otpada postaje puno uspješnija. Ona je zasnovana na cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom i nastojanju da se otpad izbjegne (smanji), iskoristi (reciklira), obradi i na kraju odloži na za okoliš najmanje štetan način.

Pristupanjem Europskoj uniji Republika Hrvatska je potpisala EU direktivu o odlagalištima otpada i EU direktivu o otpadu iz kojih proizlaze razne obaveze koje mora ispuniti a koje su regulirane donesenim Zakonom o održivom gospodarenju otpadom.

Prvi i osnovni princip borbe protiv otpada jest ustvari, SVJESNOST građana da svojim postupcima i zadovoljavanjem vlastitih potreba stvaraju prevelike količine otpada.

Gospodarenje otpadom se obavezno mora provoditi na način da se ne dovede u opasnost ljudsko zdravlje, a posebno se mora voditi računa o svim postupcima kako bi se izbjegli rizici: onečišćenje mora, voda, tla i zraka, pojava prekogranične buke, pojave neugodnih mirisa, ugrožavanje biljnog i životinjskog svijeta, nastajanja požara ili eksplozija.

99% stvari koje kupimo završi u smeću u roku od 6 mjeseci!

KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM

 

  1. SPRJEČAVANJE NASTANKA OTPADA
  2. PONOVNA UPORABA OTPADA
  3. RECIKLIRANJE I OPORABA OTPADA

 

Važno je naglasiti da priroda ne poznaje otpad. U prirodi sve kruži. Recikliranje je naša obaveza jer na taj način naše aktivnosti usklađujemo s potrebama okoliša.


Recikliranje papira je u Hrvatskoj najstariji najrazvijeniji i najorganiziraniji oblik recikliranja. Papir čini više od 20% otpada u kućanstvima, a najveći dio papira rabi se jednokratno poput ambalaže i ubrusa, i zatim najčešće završava u smeću. U VG papir se skuplja u plavim spremnicima na javnim površinama, na tzv. „zelenim otocima“ te u reciklažnim dvorištima. Papir se također sakuplja i u osnovnim školama, koje imaju velike plave spremnike za stari papir i pritom sudjeluju u nagradnom natjecanju u sakupljanju papira kroz projekt „Priprema – pozor – recikliraj!“. Nedavno su građani urbanog dijela Grada Velike Gorice dobili svoje vlastite PLAVE KANTE na kućnom pragu, pa ako nemaš školarce koji bi stari papir odnijeli u školski kontejner ili ti se ne da otići do gradskog kontejnera u kvartu, napuni svoju kantu i mirno spavaj. Uskoro će i sva gorička naselja dobiti iste plave kante na svom kućnom pragu.

 

U  plave spremnike i kante smije se odlagati:

  • prospekti, novine, katalozi, časopisi
  • knjige, slikovnice, bilježnice
  • uredski papir, papirnate vrećice, omotnice
  • fascikli, mape, valovita ljepenka, kartonske kutije
  • role od klozet papira i papirnatih ručnika, razna papirnata ambalaža

 

U  plave spremnike i kante ne smije se odlagati:

  • fotografije na foto papiru, indigo papir i slične vrste materijala
  • masni i zaprljani papir, papir s ostatcima hrane te papir za pečenje, ali mogu se kompostirati
  • Tetrapak u Velikoj Gorici odlazi u žuti spremnik za plastiku i metal

 

E da, još jedan mali savjet: Kartonsku ambalažu rastavi na plohe kako bi zauzimala čim manje prostora u kanti. Papir prije bacanja izravnaj i ukloni sve metalne i plastične dijelove kao što su spojnice i spiralni uvez.

U Velikoj Gorici plastika i metal se skupljaju zajedno u spremnicima za PET i MET ambalažu postavljenima na „zelenim otocima“ te u reciklažnim dvorištima. Nedavno su građani urbanog dijela Grada Velike Gorice dobili svoje vlastite ŽUTE KANTE za odvajanje plastike i metala na kućnom pragu. Uskoro će i sva gorička naselja dobiti iste žute kante na svom kućnom pragu.

 

Povratna PET i MET ambalaža od pića i napitaka trenutno se prikuplja na području čitave Republike Hrvatske u trgovinama gdje se preuzima uz povratnu naknadu od 0,50 HRK po komadu.

Plastična ambalaža po obujmu čini više od 30 % kućnog otpada a za proizvodnju 1kg PET-a treba utrošiti 1,9 kg nafte.

 

U žute spremnike i kante mogu se odlagati:

  • plastične čaše i tanjuri, plastični pribor za jelo
  • vrećice
  • čiste i oprane plastične boce, posude, kutije i tube svih vrsta (oznake PET, PE-HD, PE-LD, PP, PS itd.)
  • čiste, oprane čaše od jogurta (oznake PP, PS)
  • čepovi plastičnih boca i ostali tvrdi plastični predmeti
  • čiste plastične folije, mjehurićasta ambalaža
  • ****tetrapak ambalaža

 

RECIKLIRANJE VIŠESLOJNE KARTONSKE AMBALAŽE (TETRAPAK)

Tetrapak predstavlja naziv pakiranja za tekućine, odnosno kartonska ambalaža za napitke. Sastoji se od 75% papira, 20% plastike (polietilen) i 5% aluminijske folije i ti su materijali raspoređeni u slojevima. Tetrapak se u VG odlaže u spremnike žute boje zajedno s plastikom i metalom. Prije odlaganja tetrapak treba isprazniti, izravnati i zatvoriti čepom kako bi se spriječilo širenje neugodnih mirisa i smanjila zapremina kartonske ambalaže.

 

SVE VRSTE PLASTIKE možeš predati u reciklažno dvorište kao što je:

  • ambalaža (pjenasta) od koje su izrađeni podlošci za prehrambene proizvode
  • zaštitna ambalaža od stiropora koja na sebi može imati oznaku EPS i sl.
  • polietilenske vrećice, folije
  • mjehurasta ambalaža koja na sebi ima oznake PE-LD, PE-HD, PP i sl.
  • ambalaža od pesticida, motornih ulja i drugih opasnih tvari

 

SAVJET ZA USPJEŠNIJE RECIKLIRANJE PLASTIKE

Prije recikliranja plastične ambalaže, poželjno je plastične boce i drugu ambalažu isprati i skinuti čep te ukoliko moguće istisnuti zrak kako bi više stalo u spremnik.

 

 

Metali

Recikliranjem proizvoda sačinjenih od aluminija i čelika štedimo do 95% energije potrebne za proizvodnju novih materijala. Metali imaju jako veliki postotak ponovne iskoristivosti, a ponajviše željezo - i do 100%.

 

Odvojeno prikupljanje metalne ambalaže u Gradu Velikoj Gorici obavlja se u spremnicima žute boje označenih natpisom (PET, MET) na javnim površinama,  putem reciklažnih dvoriša te u žutoj kanti na kućnom pragu.   

 

U žute spremnike i kante smije se odlagati:

  • čiste, oprane limenke od pića i konzerve od hrane (čelične i aluminijske)
  • aluminijska folija, aluminijski poklopci čaša od jogurta, metalni poklopci staklenki…

 

U žute spremnike ne smije se odlagati:

  • plastična ili metalna ambalaža od opasnih tvari (motornih ulja, pesticida, boja i lakova, razrjeđivača itd.)
  • veliki metalni predmeti
  • baterije

U VG se odvojeno prikupljanje staklene ambalaže obavlja putem novih četvrtastih spremnika zelene boje te na reciklažnim dvorištima gdje se osim ambalažnog stakla mogu odložiti druge vrste otpadnog stakla poput zrcala i prozora.

 

       Postupaj sa staklom na pravi način:

Staklenu ambalažu od pića veću od 0,2 litre s oznakom povratne naknade, čistu i opranu predaj u trgovini gdje dobiješ povratnu naknadu od 0,50 HRK po boci, ili jednostavno predaj boce onima kojima svaka kuna od povratnih boca dobro dođe za preživjeti dan.

 

U zelene spremnike za staklo smije se odlagati:

  • samo prazne i čiste boce od pića, staklenke od zimnice, raznih umaka , pekmeza i sl.
  • staklenke od jestivog ulja koje treba isprati deterdžentom za suđe.
  • svi metalni poklopci i čepovi boca moraju se odstraniti dok ambalažne naljepnice proizvoda načinjene od papira mogu ostati

 

U reciklažnom dvorištu možeš odložiti ostale vrste staklenog otpada:

  • ravno staklo (prozorsko)
  • kristalno i optičko staklo
  • armirano staklo
  • automobilsko staklo
  • staklene žarulje, fluokompaktne i fluorescentne cijevi
  • porculanski i keramički predmeti

 

 

 

 

BIOOTPAD čini oko trećinu ukupnog kućnog otpada a predstavlja kuhinjski otpad i vrtni ili zeleni otpad

 

Kompostiranje je najstariji i najprirodniji način recikliranja otpada!

 

ŠTO KOMPOSTIRATI?                                                                                      

Kompostirati se može sav biljni otpad iz kuhinje, vrta, voćnjaka i travnjaka.

 

KOMPOSTIRATI SMIJEŠ:   najbolje napraviti tablični prikaz  s ovim što se smije što ne!!!

 

KUHINJSKI OTPAD: ostatci, listovi i kora voća i povrća, ljuske jaja, talog kave i čaja, ostaci i mrvice kruha, vrećice od čaja (bez etikete), ostatci recikliranog papira

VRTNI – ZELENI OTPAD: otkos trave, ostatci od orezivanja živice, lišće, granje, uvelo cvijeće, otpalo voće, ostaci nakon ubiranja voća i povrća, zemlja iz lončanica za cvijeće, počupani korov, kora drveta, borove iglice, piljevina sirovog drveta, ostatci od izgaranja sirovog drveta ili drvenog ugljena

 

OSTALO: kosa, dlaka, slama, papirnate maramice, papirnate kutije za jaja, papir i karton koji je previše kontaminiran ostacima hrane, pepeo drvenog ugljena ili drva, izmet manjih kućnih ljubimaca (glodavci, ptice i sl.)

 

KOMPOSTIRATI NE SMIJEŠ:

KUHINJSKI OTPAD: kosti, meso, ulja i masti, jela od mesa i ribe, tekući i kuhani ostaci hrane, mliječni proizvodi

VRTNI OTPAD: osjemenjeni korov, bolesne biljke, lišće oraha…

OSTALO: tiskani novinski papir i časopise u boji, ostaci duhana, sadržaj vrećice iz usisavača za prašinu, papirnate pelene, pepeo od ugljena, odjeću i obuću, cigarete, izmet pasa i mačaka, obojeno i/ili lakirano drvo, papirnati  i stakleni otpad, biootpad koji je bio u dodiru s naftom, benzinom, uljanim i zaštitnim bojama i pesticidima, ambalaža, guma, opasni otpad itd.

 

U jednakom omjeru pomiješaj ZELENI biootpad bogat dušikom koji se brže razgrađuje i osigurava vlagu te SMEĐI biootpad bogat ugljikom koji se sporije razgrađuje i osigurava prozračnost.

 

ZELENI BIOOTPAD BOGAT DUŠIKOM (N) 50% - SVJEŽI OTPAD

Ostaci voća i povrća

Listovi i kora voća i povrća

Talog kave i čaja

Pokošena trava

Korov i ostaci biljaka iz vrta

Uvenulo cvijeće

 

SMEĐI BIOOTPAD BOGAT UGLJIKOM (C) 50% - SUHI OTPAD

Lišće

Usitnjeno suho granje

Slama i sijeno

Ostaci kod orezivanja voćki i vinove loze

Hoblovina i piljevina

Iglice četinara

 

GDJE KOMPOSTIRATI?

 

Za kompostiranje nije potreban veliki prostor. Svatko može svoj reciklažni kutak napraviti sam bilo gdje u vrtu, a korištenjem prikladnog spremnika za kompostiranje čak i na balkonu ili u garaži. Najpogodnije mjesto za kompostiranje je sjenoviti kut vrta/dvorišta zaštićen od izravnih udara vjetra ali svakako treba izbjegavati mračna, hladna i previše vlažna mjesta.

 

Kompostirati možeš u kompostnoj hrpi slobodnostojećoj, ograđenoj drvom, žicom, ciglom  gdje je lakši pristup biootpadu, lakše preokretanje i kontrola vlažnosti i prozračnosti. Nedostatak kompostne hrpe je u tome što zauzima više mjesta nego komposteri od dasaka ili kante za kompostiranje.

 

Komposteri od dasaka ili žice idealni su za domaćinstvo s malom okućnicom gdje nema dovoljno biomaterijala za velike slobodnostojeće hrpe. Takvi komposteri mogu imati i do 2-3 pregrade. Kada napuniš prvi dio, nastavljaj sa punjenjem sljedeće pregrade.

 

Spremnike za kompostiranje (kompostere) možeš kupiti u specijaliziranim trgovinama i pogodni su za kompostiranje u stanovima (na balkonima, u garažama) zbog relativno malih dimenzija. Ovakve posude moraju biti bez dna zbog drenaže, tako i prodora mikroorganizama, glista i kukaca u kompost.

 

KAKO KOMPOSTIRATI?

  • Kako bi suvišna tekućina mogla otjecati, u komposter ili na mjesto za kompostište najprije položi sloj od 20-tak cm krupnijeg materijala (grančica, pruća…) usitnjenih do veličine palca. I nastavi s odlaganjem biootpada.
  • Biootpad za kompostiranje pripremi tako da ga što bolje usitniš (do 5 cm). Uvijek miješaj svježi, vlažni, zeleni biootpad sa suhim i smeđim drvenastim - time osiguravaš dobar odnos hranjivih sastojaka i optimalnu vlažnost.
  • U prvo vrijeme odloženi biootpad posipaj vrtnom zemljom ili gotovim kompostom što će ubrzati procese razgradnje kompostnog materijala i prikriti miris truljenja.
  • Pokošenu travu prethodno ostavi da se prosuši. Kompostiraj je u vrlo tankim sloju zbog opasnosti od truljenja. Vlažnu travu odlaži pomiješanu sa suhim materijalom, npr. suhim lišćem, usitnjenim kartonskim kutijama za jaja i sl.
  • Premalo ili previše vlage je štetno. Vlažnost provjeravaj tako da iz sredine hrpe uzmeš šaku kompostiranog materijala i čvrsto stisneš. Iz šake ne smije curiti voda, a materijal mora poprimiti oblik grude, tj. ne smije se rasipati.
  • Vilama povremeno (bar jednom mjesečno) izmiješaj i rastresi sadržaj kompostera kako bi se kompostirani materijal prozračio.

 

Kod kompostiranja osnovno pravilo glasi: materijal usitni – izmiješaj – održavaj vlažnim!!!

 

NAPOMENA!!!

  • Drvo je važno za prozračivanje vlažnog kuhinjskog otpada; potrebno ga je dobro usitniti.
  • Iglice i češeri crnogorice te kora nekih agruma, posebice limuna se sporo kompostiraju pa ih treba dodavati u maloj količini.
  • Lišće i ljuske oraha, kestena, jablana, platana i lijeske sadrže tvari koje u početnoj fazi zaustavljaju razvoj mikroroganizma stoga ih treba u maloj količini miješati s biootpadom,
  • U kompost ne smiješ stavljati zaražene i bolesne dijelove biljaka i korova, već ih trebaš prije kompostiranja spaliti.
  • Izbjegavaj meso, kosti i mliječne proizvode te kuhanu hranu jer privlače glodavce i drugu gamad, a raspadanjem uzrokuju neugodne mirise.
  • Ako se u kompostnoj hrpi pojave neugodni mirisi, što je posljedica dodavanja nepoželjnih sastojaka i/ili nedovoljnog prozračivanja, hrpu preslož tako da nekompostirani sastojci dođu u sredinu, a zatim ih trebaš potpuno prekriti gotovim kompostom i zemljom.
  • U kompostnu hrpu preporuča se dodavanje ljekovitih biljaka poput koprive, stolisnika, kamilice, maslačka koje obogaćuju tlo željezom, kalcijem, bakrom i drugim mineralima

 

KADA JE KOMPOST ZREO?

Ovisno o vrsti i količini kompostiranog materijala te uvjetima kompostiranja, u roku od 6 do 12 mjeseci od biorazgradivog otpada nastaje kompost. Zreo kompost je ujednačenog izgleda; grumenast, tamnosmeđe do crne boje, miriše na šumsku zemlju i ne prepoznaje se više početni biomaterijal. Nezreli kompost nema tamnu boju, kiselkastog je mirisa ili miriše na gljive. U njemu se mogu naći ostaci lako razgradivih tvari poput lišća, ostataka povrća i sl. Takav kompost mora još neko vrijeme odležati.

 

 

Tekstil možeš odložiti u spremnike za tekstil koji se nalaze na javnim zelenim površinama uz spremnike za staklo. Ukoliko ga nema u tvojoj blizini uvijek možeš tekstil odvesti u reciklažno dvorište.

 

Odvajaj isključivo čistu i suhu odjeću, obuću i galanteriju (torbe, remene sl.) te dječje igračke.

Prije nego odlučiš tekstil baciti u spremnik, razmisli kome bi sve koristila tvoja stara odjeća i obuća.

Humanitarne udruge koje se bave prikupljanjem, prenamjenom ili recikliranjem uvijek primaju tekstil.

Posjeti stranice goričkih Buvljakuša koje često održavaju buvljake dječje odjeće i igračaka.

Facebook stranica SHARING IS CARING VELIKA GORICA mjesto je na kojem možeš pokloniti odjeću, igračke ali i ostale stvari ljudima kojima je pomoć hitno potrebna. Ljudi često i sami dođu po stvari tako da nemaš problema oko vožnje i nošenja stvari.

Caritas također uvijek prima čistu, čitavu i uredno razvrstanu odjeću.

Trgovine odjećom kao što su ZARA i H&M prihvaćaju staru odjeću koju ne želiš više nositi i još za to dobiješ određeni postotak popusta na odjeću koju ćeš kod istih kupiti. 

Opasan otpad čini mali udio kućnog otpada, ali kada se pomiješa sa ostalim otpadom, kontaminira i njega te na taj način nastaje velika količina opasnog otpada. OPASAN OTPAD je svaki otpad koji sadrži tvari koje imaju neka od svojstava sa štetnim utjecajem na čovjeka i njegovu okolinu.

U opasan otpad svrstavaju se:  Komunalni otpad, industrijski otpad, medicinski otpad, ambalažni otpad, građevni otpad, električki i elektronički otpad i otpadna vozila ako imaju neko od svojstava opasnog otpada.

 

Opasna svojstva za čovjeka i okoliš:

eksplozivnost, reaktivnost, zapaljivost, nadražljivost, štetnost, toksičnost, infektivnost, kancerogenost, mutagenost, teratogenost, ekotoksičnost, svojstvo oksidiranja, svojstvo nagrizanja i svojstvo otpuštanja otrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom

 

Električni i elektronički otpad (EE otpad): čini ga odbačena električna i elektronična oprema i uređaji ovisni o električnoj energiji. U proizvodnji elektroničnih komponenti upotrebljavaju se različiti metali i nemetali koji mogu biti toksični ili mogu postati toksični ako se odbace u prirodu. Različite toksične tvari koje se nalaze u kućanskim uređajima su: živa, olovo, kadmij, berilij, barij, PVC, heksavalentni krom…

 

Zašto reciklirati EE otpad?

Novi telefoni sadrže plemenite metale: bakar, zlato, srebro i platina te brojne materijale koji su rijetki a mogu se iskoristiti i nakon što uređaj više ne radi.

Čelik, aluminij i magnezij mogu se iz raznih EE uređaja potpuno reciklirati.

EE uređaje i BATERIJE neovisno o veličini nipošto nemoj bacati u miješani komunalni otpad jer će na odlagalištu ISCURITI OPASNE TVARI KOJE MOGU ONEČISTITI TLO I PODZEMNE VODE.

 

 

EE otpada se odvojeno sakuplja:

  • u reciklažnim dvorištima u Velikoj Gorici i Mraclinu,
  • putem mobilnog reciklažnog dvorišta i jedinice sakupljanja glomaznog otpada,
  • na specijaliziranim mjestima ovlaštenih sakupljača EE otpada (trgovine, servisi, trgovački centri)
  • besplatan odvoz EE otpada s kućnog praga možeš naručiti pozivom na besplatni telefonski broj 0800-444-110, putem SMS-a ili e-pošte. Popis ovlaštenih sakupljača pronađi na fzoeu.hr
  • stare žarulje možeš predati u svaku trgovinu koja prodaje žarulje
  • EE uređaj možeš predati i serviseru ako ga nije u mogućnosti popraviti

 

Električni i elektronički uređaji i oprema koje je potrebno zbrinuti odvojeno od ostalog otpada na sebi imaju oznake prekrižene kante za otpad i 3 strelice – znak za recikliranje. 

 

 

Vrste EE otpada: veliki i mali kućanski aparati, informatička oprema, rasvjetna oprema, kućna elektronika , električne igračke, oprema za razonodu i športska oprema, mobiteli, električni i elektronični alati, medicinski uređaji, baterije, akumulatori, samoposlužni aparati, instrumenti za nadzor i upravljanje, …

 

Lijekovi kojima je istekao rok valjanosti mogu postati nedjelotvorni te opasni po zdravlje konzumenta, te se stoga moraju odlagati u posebne spremnike i zbrinjavati termičkom obradom – spaljivanjem kako njihov sadržaj ne bi dospio u okoliš.

Stare lijekove ne smiješ bacati u komunalni otpad i WC školjku jer time možemo uzrokovati onečišćenje okoliša, već ih moraš odnijeti ih u najbližu ambulantu, dom zdravlja ili ljekarnu. Također, stare lijekove moguće je odložiti i u reciklažna dvorišta u Velikoj Gorici i Mraclinskoj dubravi te putem mobilnog reciklažnog dvorišta.

 

Igle, lancete, štrcaljke, skalpele i tome slične oštre predmete koji su bili u kontaktu s pacijentom ili posebno infektivnim materijalom ZABRANJENO JE ODLAGATI U KOMUNALNI OTPAD. Ne smiješ ih odnositi u ljekarne jer iste nisu osposobljene za prihvat takve vrste otpada ali možeš u dom zdravlja gdje će biti pravilno zbrinuti.

 

Ostali opasan otpad iz kućanstva

Sve otpadne proizvode koje koristimo tijekom održavanja higijene ili čišćenja u prostorijama i dvorištima kućanstava, prilikom krečenja, održavanja automobila, travnjaka i vrtova, za održavanje osobne higijene i za mnoge druge aktivnosti i namjene a sadrže opasne tvari, moramo znati pravilno koristiti, sačuvati i odložiti odvojeno od komunalnog otpada.

Navedene proizvode odlažemo u reciklažna dvorišta u Velikoj Gorici i Mraclinskoj dubravi te putem budućeg mobilnog reciklažnog dvorišta u originalnim ambalažama, odvojeno po vrstama, kako bi se na pravilan i siguran način zbrinuo sav otpad.

 

Primjeri ostalog opasnog otpada:

ostaci lužina, kiselina, boja i lakova,

organska otapala,

sredstva za skidanje hrđe, boje ili laka,

sredstva za zaštitu drva, uljni filteri,

termometri sa živom, antifriz,

boce pod tlakom,

razna ljepila,

fotokemikalIje,

mineralna ulja, otpadna motorna ulja,

zauljene vode i emulzije, zauljeni kruti otpad,

herbicidi, pesticidi, sredstva za dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju,

uređaji i ostale tvari zagađene PCB-ima,

otpadni plinovi, metalna ambalaža rashladnih plinova

 

Građevinski otpad koji sadrži azbest

Azbest kao sirovina u građevinskim materijalima i proizvodima (npr. žbuka s azbestom, izolacija cijevi, krovni pokrivači, azbestne pločice, azbestno-cementne vodovodne cijevi, protupožarna vrata, azbestne brtve..) predstavlja opasan otpad.. Nizom postupaka obnavljanja, rušenja, održavanja i gradnje oslobađa se iz materijala i postaje opasnim kad se čestice tog istog materijala rasprše u zraku kojeg udišemo te pri dugotrajnom izlaganju mogu izazvati rak pluća i druge plućne bolesti. Zbrinjavanje ove vrste otpada moguće je za sada samo u malim količinama do 300 kg odložiti u reciklažnim dvorištima. U tijeku je izrada kazete na odlagalištu otpada Mraclinska dubrava za zbrinjavanje azbesta.

vrsta otpada i onih komponenti otpada koje se ne skupljaju po naseljima putem kontejnera.

Reciklažna dvorišta imaju značajnu ulogu u ukupnom sustavu gospodarenja otpadom jer služe kao poveznica kojom se osigurava veza između građana, ovlaštenih skupljača i ovlaštenih obrađivača.

 

Na području Grada Velike Gorice djeluju 2 reciklažna dvorišta,

Reciklažno dvorište Velika Gorica, Ivana Gorana Kovačića bb , u blizini „sajmišta“ naselju Kurilovec, Velika Gorica radnim danom od ponedjeljka do petka od 7 – 19 sati, subotom od 8 do 16 sati, a broj telefona za informacije: 01/5805-585.

Reciklažno dvorište „Mraclinska dubrava“ na ulazu u Odlagalište neopasnog otpada Mraclinska dubrava, Ulica Ladislava Galekovića bb, Mraclin. Radno vrijeme je radnim danom od ponedjeljka do petka 7 – 15 sati, a broj telefona za informacije: 01/6268-078.

Mobilno reciklažno dvorište je pokretna jedinica koja služi odvojenom prikupljanju i skladištenju manjih količina iskoristivih i problematičnih vrsta otpada iz kućanstva, a predstavlja nadogradnju sustava odvojenog prikupljanja otpada. Dostupni su naseljima i četvrtima koje nisu u blizini izgrađenog reciklažnog dvorišta

Komponente komunalnog otpada koje se mogu odložiti u odgovarajuće spremnike u reciklažnom dvorištu:

  • papir
  • karton
  • zeleni otpad
  • drvo
  • stiropor
  • metali
  • akumulatori i baterije
  • polietilenske folije
  • tekstilni otpad
  • glomazni otpad
  • stare gume
  • zauljena ambalaža i filteri
  • staro ulje
  • flourescentne cijevi
  • nezapaljive kemikalije i sl.

 

 

 

Odvojeno skupljeni otpad iz kućanstva koji se privremeno skladišti na lokaciji RD-a, predaje se ovlaštenim skupljačima ili obrađivačima, ili se prevozi na druge pogodne lokacije radi daljnje obrade.

 

Kućni otpad koji nije recikliran mora biti odložen na deponiju otpada. Odlagalište otpada je građevina namijenjena za trajno odlaganje otpada, kao dio organizirane komunalne djelatnosti.

 

Odlagalište neopasnog otpada Mraclinska Dubrava u Velikoj Gorici nalazi se 7,5 km južno od centra Velike Gorice, na kraju Ulice Ladislava Galekovića u naselju Mraclin i jedno je od najbolje uređenih i opremljenih komunalnih odlagališta otpada u Republici Hrvatskoj.

Ipak, odlaganje otpada najmanje je poželjan način njegova zbrinjavanja.

Prostire se na površini od oko 12,6 ha. Odlagalište komunalnog otpada koristi oko 63.500 stanovnika Grada Velike Gorice i godišnje se na njemu odloži oko 20.000 t otpada.

Odlaganje otpada se obavlja na sanitarni način na uređenoj plohi (kaseti) što znači do su zadovoljeni svi zahtjevi zaštite okoliša. Do danas je izgrađeno je 7 kaseta za odlaganje otpada, a preostali kapacitet je oko 150.000 m3 (dovoljno do 2022. godine).

Sanirano odlagalište je posljednja faza u cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom.

Ne može se još izbjeći, ali stalno treba težiti izbjegavanju i smanjivanju odlaganja otpada!

Odlagalište posjeduje sustav za prikupljanje i obradu procjednih voda s uređajem za pročišćavanje, a pročišćena voda se upotrebljava za zalijevanje zelenih površina. Plinovi koji izlaze s otpadnih hrpa skupljaju se sustavom aktivnog otplinjavanja i spaljuju na baklji za spaljivanje plinova. Odloženi otpad redovito se kompaktira i prekriva zemljanim materijalom kako se ne bi raznosio vjetrom i kako bi se spriječio pristup pticama i drugim životinjama. Redovito se provodi dezinsekcija i deratizacija, a kotači kamiona koji dovoze otpad peru se prije izlaska na cestu. Na odlagalištu se odlaže ostatni komunalni otpad iz zelene kante kao i otpad dopremljen s „divljih“ odlagališta.

 

Za prekomjerno odlaganje miješanog komunalnog otpada na odlagalištu, Republika Hrvatska

sukladno propisima EU naplaćuje putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kaznu, pa je tako odlaganje otpada najmanje prihvatljiv način zbrinjavanja za Veliku Goricu.

Stoga je Grad Velika Gorica pokrenuo izradu tehničke dokumentacije i ishođenje dozvola za izgradnju RECIKLAŽNOG CENTRA MRACLINSKA DUBRAVA koji će se nalaziti u neposrednoj blizini odlagališta otpada, a u kojem će se provoditi obrada pojedinih vrsta otpada koje se mogu reciklirati ili ponovno iskoristiti. Reciklažni centar sastojat će se od reciklažnog dvorišta građevnog otpada, građevina za obradu biootpada (bioplinara i kompostana) te sortirnica s pogonom za obradu glomaznog otpada.

U budućnosti će se u sklopu centra izgraditi  i pretovarna stanica za otpad, budući da će se odlagalište otpada s vremenom popuniti do svoga konačnog kapaciteta i zatvoriti, a sav otpad koji se ne bude mogao obraditi u našem centru, zbrinjavat će se u CENTRU ZA GOSPODARENJE OTPADOM GRADA ZAGREBA I ZAGREBAČKE ŽUPANIJE, kamo će se odvoziti pretovaren u veće kontejnere radi umanjenja troškova prijevoza. U sklopu Reciklažnog dvorišta Velika Gorica planira se izgraditi i CENTAR ZA PONOVNU UPORABU gdje će građani moći predati predmete iz kućanstva koji im više ne trebaju a u dobrom su stanju i mogu se popraviti i ponovno iskoristiti.

 

KAD POSTANEŠ UČINKOVIT U SPRJEČAVANJU NASTAJANJA OTPADA I NUŽNOM RECIKLIRANJU MINIMALNOG OTPADA KOJEG IPAK STVORIŠ – PRIČAJ O TOME – HVALI SE STALNO OBITELJI, PRIJATELJIMA, UKLJUČI SVE KOJE POZNAJEŠ U IZAZOV NAŠE GENERACIJE!

BRINIMO O OKOLIŠU ZAJEDNO!

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Kohezijskog fonda.

Korisnik sredstava: Grad Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34, HR-10410 Velika Gorica, Hrvatska. Tel. +385 1 6269900. Web: http://www.gorica.hr.

Sadržaj publikacije isključiva je odgovornost Grada Velike Gorice.

© 2020, PGOVG Sva prava pridržana